Upotreba genetski modifikovanih useva u poljoprivredi ostaje sporna, posebno u Evropi. Prema istraživanjima, mnogi ljudi strahuju od negativnih posledica po ljudsko zdravlje i životnu sredinu. Međutim, nova studija pokazuje da bi genetski modifikovani usevi mogli da budu dobri za životnu sredinu, a posebno za klimu.
Rezultati sugerišu da bi usvajanje GM useva u Evropskoj uniji moglo značajno da smanji emisije gasova staklene bašte.
Poljoprivreda je odgovorna za oko 25% svih emisija gasova sa efektom staklene bašte širom sveta. Veliki udeo ovih emisija je posledica stočarske proizvodnje i upotrebe đubriva. Međutim, više od jedne trećine poljoprivrednih emisija uzrokovano je promenom korišćenja zemljišta, posebno pretvaranjem šuma i drugih rezervata prirode u poljoprivredno zemljište kako bi se zadovoljila rastuća globalna potražnja za hranom za ljude i životinje.
– Korišćenje boljih tehnologija za povećanje prinosa useva na već obrađenoj zemlji moglo bi da smanji ovu promenu u korišćenju zemljišta i smanji emisije štetnih gasova – kaže autor studije prof. dr Matin Kaim, direktor Centra za istraživanje razvoja na Univerzitetu u Bonu.
Određene vrste genetski modifikovanih useva kao što su GM kukuruz i soja se široko uzgajaju u drugim delovima sveta, ali vrlo malo u Evropi.
– Glavni razlozi su prihvatanje javnosti i političke prepreke – kaže Kaim.
U novoj studiji, Kaim i njegove kolege sa instituta su koristili globalne poljoprivredne podatke i procene efekata na prinos GM useva da bi modelirali kako će povećano usvajanje tehnologije u EU uticati na proizvodnju, korišćenje zemljišta i emisije gasova staklene bašte. Procene sugerišu da bi šira upotreba genetski modifikovanih useva u EU mogla da spreči oslobađanje 33 miliona tona CO2, što je oko 7,5% od ukupnih godišnjih emisija EU iz poljoprivrede.
– Većina ovih pozitivnih klimatskih efekata se može pripisati smanjenoj promeni korišćenja zemljišta – kaže dr Ema Kovak sa instituta, prvi autor studije.
Pošto EU uvozi dosta kukuruza i soje iz Brazila, gde proširenje poljoprivrednog zemljišta doprinosi krčenju tropskih šuma, zaključak istraživačkog tima je da bi veći prinosi u EU mogli da smanje deo ovog uvoza i tako pomognu očuvanju Amazonske prašume.
Autori istraživanja naglašavaju da u svojoj analizi posmatraju samo već postojeće genetski modifikovane useve.
– Nove tehnologije genetski modifikovanog uzgoja se trenutno koriste za razvoj širokog spektra novih primena useva. Ove nove primene bi mogle da dovedu do dodatnih prednosti ublažavanja klimatskih promena i prilagođavanja u budućnosti – kaže Matin Kaim.
Izvor: Energija Balkana
Foto: Freepik
