E. japonica potiče iz planinskog dela jugoistočne Kine, ali je odomaćena i u Japanu, gde se uzgaja preko 1000 godina, pa je tako ova zemlja danas vodeći proizvođač nešpule, a slede je Izrael i Brazil. U Evropu je doneta u 19. veku, i može opstati i u našim krajevima. Odgovaraju joj sunčane pozicije i plodno zemljište, a loše podnosi jake mrazeve, pa postoji opasnost od izmrzavanja, ali i od toga da izostane plodonošenje. U suštini – traži slične uslove kao smokva. Starije voćke su otpornije, raste brzo i počinje da rađa u petoj godini.
To je malo do srednje zimzeleno drvo, ili veći žbun, sa okruglom i gustom krunom, kratkim deblom, a plitkim korenom. Mlade grane i izbojci su maljavi, izgledaju kao da su prekriveni vunom. Lišće je jednostavno, 10-25 centimetara dugo, tamno zeleno, čvrsto i kožnato na dodir, s izraženim rebrima. Poleđina lišća je prekrivena smeđe-zlatnim baršunastim dlačicama, poput onih na novim izbojcima. Cvetovi su obima dva centimetra, sa pet belih latica, skupljeni u cvasti od tri do deset cvetova. Odišu slatkom, opojnom aromom koja se može osetiti na daljinu.
I najzanimljiviji deo ove biljke – plod, je ovalnog ili kruškastog oblika, dug 3-5cm, sa žutom, narandžastom i ponekad rumenom pokožicom, koja može i ne mora imati malje. Sadrži do deset semenki, meso je žuto do narandžasto, a ukus podseća na mešavinu manga i citrusa. Kada je nešpula zrela, pokožica se lako ljušti, iako je tanka.
Nešpula se može razmnožavati semenom, reznicama, položenicama, a može da se kalemi na mušmulu, jabuku, krušku ili glog. Ukoliko se seje, najbolje vreme za to je jesen, i to najbolje staviti seme u saksiju sa peskom. Saksiju ostavite na otvorenom tokom zime, kako bi došlo do stratifikacije. U proleće, kad počne da klija, pravo je vreme za presađivanje u saksiju sa humusom i 30% peska. Kada dostigne oko 20cm, presađuje se na stalno mesto na otvorenom. Birajte sunčane pozicije, zaštićene od vetra. Prve godine obavezno zaštitite biljku od mrazeva.
Japanska mušmula ima veliku primenu u svetu. Drvo je izuzetno cenjeno u industriji nameštaja. Takođe, u azijskoj medicini, nešpula je jedan od neizostavnih sastojaka sirupa protiv kašlja i bola u grlu. Osušeni listovi imaju dejstvo analgetika, diuretika, a takođe su efikasni protiv virusa i bakterija, pa se od njih spravljaju i melemi za kožne bolesti. Ukoliko se pojede u većim količinama, japanska mušmula ima blago, ali primetno umirujuće dejstvo koje traje do 24 sata.
Naravno, ova voćka ipak najveću primenu nalazi u ljudskoj ishrani. Zreli plodovi su sočni, ukusni i osvežavajući, i mogu se jesti sirovi, zajedno sa semenkama. Nešpula se može i prerađivati u sokove, sirupe, likere i marmelade.
Izvor: Lekovite biljke
Foto: Pixabay
